Okrugli stol „Tjelesna aktivnost od najranije dobi: Investicija u zdravlje i sportsku budućnost“

Objavljeno 07.05.2025

Događanja SSGZ

U srijedu, 7. svibnja 2025. u Novinarskom domu u organizaciji Društva sportaša veterana i rekreativaca i Sportskog saveza Grada Zagreba održan je okrugli stol pod nazivom Tjelesna aktivnost od najranije dobi: Investicija u zdravlje i sportsku budućnost.

Boris Jokić: Mi sigurno nismo nacija koja se ponosi fizičkom aktivnošću

Nama je rezultat sve, a institucije koje financiraju sport trebaju shvatiti da bi sport do 14 godine trebao biti isti za sve i ne financirati sport prema rezultatu, rečeno je na okruglom stolu Tjelesna aktivnost od najranije dobi: Investicija u zdravlje i sportsku budućnost.

U Zagrebu je u nazočnosti brojnih osoba iz sustava sporta, odgoja i obrazovanja održan okrugli stol pod nazivom Tjelesna aktivnost od najranije dobi: Investicija u zdravlje i sportsku budućnost.

Društvo sportaša veterana i rekreativaca i Sportski savez Grada Zagreba željeli su organizacijom ovog događaja ukazati na važnost sporta za sveukupno zdravlje društva te nužnost uključivanja što većeg broja djece i mladih u sport i rekreaciju.

U tu svrhu okupljeni su i eminentni panelisti: dr. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, prof. Igor Jukić s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, prof. Davor Plavec, predsjednik Hrvatskog društva za sportsku medicinu, dr. Pero Kuterovac, istaknuti kondicijski trener olimpijskih i svjetskih prvaka u brojnim sportovima, dr. Miroslav Hrženjak, voditelj Odjela za razvoj u Sportskom savezu Grada Zagreba, Pere Markić, predsjednik Školskog sportskog saveza Grada Zagreba i Robert Grdović, bivši vrhunski malonogometaš, sada profesor tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj i srednjoj školi.

Hrvatska djelomice cijeni sport, no hrvatsko društvo, država i politika nedovoljno ulažu u tematiku današnjeg panela, a to je da već od druge ili treće godine života potiče djecu na fizičku aktivnost. Nije to pitanje sporta, nije to pitanje ponosa, nije to ni pitanje jesmo li sportska nacija – jer sigurno nismo nacija koja se ponosi fizičkom aktivnošću. Istraživanje je pokazalo da djeca i mladi danas više od četiri sata dnevno provode pred ekranima i u digitalnom svijetu, dok u bavljenju nekom fizičkom aktivnošću provedu prosječno 14 minuta, rekao je Boris Jokić govoreći o odnosu mladih prema bavljenju sportom u Hrvatskoj.

U hrvatskoj javnosti nije dovoljno osviještena činjenica da ulaganje u sport i bavljenje sportom smanjuje troškove zdravstvenog sustava, iako su dostupni podaci o tome zapanjujući.

Istraživanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da bavljenje fizičkom aktivnošću preventivno djeluje na kardiovaskularne bolesti, moždani udar, dijabetes tipa 2, velik broj tumora i depresije. Ukupna svota uštede za britansko zdravstvo je, pritom, 97 milijardi funti direktnih i indirektnih troškova. I ja sam radio istraživanja koja su pokazala da tjelesna aktivnost astmatične djece značajno pojačava njihov imunološki otpor, istaknuo je doktor Plavec.

Govoreći o tome kako osigurati da javnost prihvati sve ono što treba poduzeti u kako bi sport bio uistinu ono što mora biti i kako bi to imalo odjeka u društvu, Igor Jukić je rekao:

Nekada je u selu bilo važno što kažu doktor, učitelj i svećenik. Oni su, govoreći modernim jezikom, zapravo bili influenceri. Dakle i mi moramo biti influenceri i moramo educirati influencere u sportu. Pitanje poticajnog ambijenta za razvoj sportske kulture je ključno pitanje. Kako roditeljima objasniti što znači sport. U klubovima se vrlo malo radi na edukaciji roditelja, a roditelji žude za takvim edukacijama, u što smo se puno puta uvjerili.

Baza iz koje hrvatski sport crpi sportaše je sve uža, a trenerima dolaze djeca sa sve lošijim motoričkim sposobnostima. Dramatičnim riječima to je potvrdio i Pero Kuterovac:

U vrijeme bivše države u vojsku nisu primali ljude sa spuštenim stopalima, a mi danas u startu krećemo raditi s djecom koja su motorički loša. Tek jedno od desetero djece ima prosječne motoričke sposobnosti. Kako ćemo riješiti te probleme? Riješit ćemo ih i radom kineziologa s djecom od 1. do 4. razreda i dovođenjem djeca na sport već od druge ili treće godine života, a moramo promijeniti i ciljnu orijentaciju sporta. Nama je rezultat sve, a mislim da bi institucije koje financiraju sport trebale shvatiti da bi sport do 14 godine trebao biti isti za sve i ne financirati sport prema rezultatu. Na taj način uništavamo djecu, a ionako nas je već premalo.

Sportski savez Grada Zagreba osigurava sredstva za rad 470 trenera iz 44 sporta, pri čemu im je stvaranje sportaša i rezultata tek jedan od zadataka.

Mi u Sportskom savezu Grada Zagreba imamo jednu specifičnu filozofiju. S jedne strane promatramo sport kroz prizmu rezultata, medalja, uspjeha, medijskih napisa i dočeka. No, istovremeno gledamo na sport kao moćan društveni alat koji je usmjeren na djecu i razvoj njihovog karaktera, duha discipline i drugih vrijednosti. Trenere, zato, ne gledamo samo kao vrhunske stručnjake koji su u stanju prepoznati i selekcionirati i dovesti sportaša do olimpijske medalje, nego i kao pedagoge, ne samo u kontekstu tjelesne i zdravstvene kulture, koliko kulture predavanja, rekao je Miroslav Hrženjak.

Mnogi su ljudi danas dosta kritični prema sustavu sporta u školama i tvrde da su nekad školske lige nudile učenicima puno više prilike za natjecanje.

Sport nekad i danas su dvije različite priče. Ono što mi pokušavamo je da kroz sportski školski sustav damo djeci na važnosti. Nekad je natjecanje bilo jako bitno, bitno je i danas, no mi kroz naša programe pokušavamo doprijeti i do djece koja uopće nisu aktivna u sportu, pojašnjava Pere Markić, a Robert Grdović dodaje:

Fizička aktivnost kod djece je sve manja, a to možda dolazi i od nas koji smo im u okruženju, prijatelja ili roditelja. Zato mi kroz školski sport imamo drukčijih problema, a oni nastaju odmah od početka. Mi imamo dva sata tjelesne i zdravstvene kulture tjedno, a sve manje djece je i na igralištima. Mi smo nekad čekali u redu za basket ili hakl, a toga više danas nema.

Sudeći prema velikom zanimanju za ovu temu, nema nikakve sumnje da će uskoro uslijediti nova tribina Društva sportaša i rekreativaca s istim ili sličnim sastavom panelista.

Foto: Renato Branđolica/DSVR

„Tjelesna aktivnost od najranije dobi Investicija u zdravlje i sportsku budućnost“.png

Galerija

Povezane vijesti

Zagreb u lovu na svjetski rekord: Najduža špaga na svijetu

13.03.2026

U subotu, 28. ožujka 2026. godine u 12:00 sati, Zagreb će sudjelovati u velikom gimnastičkom projektu „Najduža špaga na svijetu“, koji će se istovremeno održati u šest hrvatskih gradova – Osijeku, Čakovcu, Rijeci, Splitu, Zadru i Zagrebu.Cilj ove jedinstvene sportske akcije je okupiti što veći broj sudionika koji će u isto vrijeme napraviti najdužu ljudsku špagu i tako simbolično povezati gradove diljem Hrvatske.Prošle godine nepovoljne vremenske prilike nisu dopustile sudjelovanje Zagreba u ovom projektu. Upravo zato ove godine cilj je još veći – okupiti što više gimnastičarki i gimnastičara, ne samo iz našeg kluba nego i iz ostalih zagrebačkih klubova, kao i sve rekreativce i ljubitelje sporta koji se žele pridružiti ovom posebnom događaju.ZTD Hrvatski Sokol poziva sve zainteresirane da se 28. ožujka u podne okupe u prostoru oko HNK u Zagrebu i budu dio ove jedinstvene gimnastičke akcije.Ovim događajem ujedno se najavljuju i dva velika sportska natjecanja - 17. izdanje DOBRO World Cupa u Osijeku i Europsko prvenstvo u gimnastici, koje će se u kolovozu održati u Zagrebu.Pozivamo sve gimnastičarke, gimnastičare, rekreativce, djecu, roditelje i ljubitelje sporta da nam se pridruže i postanu dio gimnastičkog spektakla koji će u isto vrijeme povezati gradove diljem Hrvatske.Vidimo se u špagi!

Istra Gym Fest 2026

05.03.2026

Dvodnevna proslava gimnastike, plesa i zajedništva!U Rovinju će se 18. i 19. travnja 2026. godine održati prvi međunarodni festival gimnastike u Istri – Istra Gym Fest 2026, dvodnevna manifestacija koja će u Sportskoj dvorani Gimnasium i na gradskim lokacijama okupiti sudionike iz Hrvatske i drugih zemalja svijeta.Festival je osmišljen kao susret sporta, plesa, kulture i zajedništva, a namijenjen je svim generacijama – od djece do seniora. Organizatori ističu kako je cilj manifestacije približiti gimnastiku široj publici te potaknuti aktivan i zdrav način života. Sudionici će biti u dobi od 6 do 86 godina, čime se dodatno naglašava poruka da je gimnastika sport dostupan svima.Program započinje 18. travnja danom posvećenim sportu i kulturi. Posjetitelje očekuju raznovrsne radionice, uključujući gimnastiku, parkour, trampolin, ples te kreativne sadržaje, uz popratne kulturno-turističke aktivnosti i plesnu večer. Sudionicima festivala radionice su uključene u kotizaciju, dok će građani moći sudjelovati uz pojedinačnu kupnju ulaznica.Središnji dio manifestacije održat će se 19. travnja, kada će grad ugostiti svečanu povorku sudionika kroz Rovinj, zajedničke koreografije te završnu ceremoniju uz dodjelu priznanja. Ulaz na festivalski program toga dana bit će slobodan za sve posjetitelje.Kotizacija za sudionike iznosi 30 eura i obuhvaća sve festivalske aktivnosti, a prijave su otvorene do 25. ožujka 2026. godine. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se prijave i sudjeluju u festivalu!Istra Gym Fest 2026 donosi dvodnevnu proslavu pokreta, timskog duha i sportskih vrijednosti, s naglaskom toleranciju, odgovornost i međusobno poštovanje, promičući pritom olimpijska načela izvrsnosti, prijateljstva i razumijevanja u srcu Istre.Više informacija možete pronaći u priloženom biltenu.

19. Tjedan psihologije

03.03.2026

Tribina MENTALNO ZDRAVLJE TRENERAU okviru 19. Tjedna psihologije na Kineziološkom fakultetu organiziramo 8. puta za redom tribinu za javnost, ove godine pod nazivom MENTALNO ZDRAVLJE TRENERATribina će se održati u UTORAK 17.3. 2026 u 18.00 h na Kineziološkom fakultetu, Horvaćanski zavoj 15, Zagreb (veliki amfiteatar).Iako se posljednjih godina sve veća pozornost posvećuje mentalnom zdravlju u sportu, tema dominantno adresira sportaše dok psihološka dobrobit trenera i dalje ostaje u sjeni – nedovoljno istražena, rijetko prepoznata i često zanemarena u sportskim sustavima. Treneri imaju ključnu ulogu u oblikovanju sportskog okruženja te snažno utječu ne samo na sportske rezultate, već i na psihološki razvoj, dobrobit i dugoročno zadovoljstvo sportaša. S druge strane, biti vođa u suvremenom sportu, osobito u ekipnim sportovima, iznimno je stresno zanimanje. Treneri su izloženi različitim izvedbenim, organizacijskim i osobnim stresorima te se često osjećaju nesigurno u pogledu stabilnosti svog radnog mjesta. Mnogi žrtvuju privatni život, osobne potrebe i vlastitu dobrobit u potrazi za rezultatima, što može dovesti čak i najotpornije pojedince do sagorijevanja i različitih psiholoških simptoma. Te poteškoće potom utječu na njihov stil vođenja i ponašanje, donošenje odluka, emocionalnu regulaciju , ali i odnose sa sportašima i dobrobit samih sportaša pa tako i na sportske rezultate. Stoga je mentalno zdravlje trenera temelj stvaranja sigurnog, učinkovitog i zdravog sportskog okruženja, u kojem se razvijaju ne samo vrhunski izvođači, nego i psihološki zrele, uravnotežene i zadovoljne osobe koje u sportu mogu dati najbolje od sebe. Želimo li imati sportaše koji su dobro i koji mogu biti zadovoljni, produktivni i sportski uspješni, moramo imati trenere koji su dobro. Činjenica jest da u sportu postoji snažna stigma mentalnog zdravlja i želimo li to umanjiti potrebno je strateški djelovati. Odgovornost je stručnjaka i sportskih institucija da se pojača svijest o važnosti tematike mentalnog zdravlja na svim razinama i da se čuje glas onih s prve linije, njihove potrebe i iskustvo iz prakse. O toj temi i o praksi u hrvatskom sportu iz različitih perspektiva i uloga, govorit će se na ovoj tribini.Sudionici naše tribine su:G. Ivica Tucak, izbornik hrvatske seniorske muške vaterpolske reprezentacijeG. Vladimir Mađarević, izbornik hrvatske gimnastičke reprezentacijeDr. med. Davorka Herman Mahečić, voditeljica tima zdravstvene skrbi HOO-aDr. sc. Lidija Bojić Čačić, voditeljica odjela za edukaciju i razvoj trenera Hrvatskog rukometnog savezaMag. Psych. Luka Škrinjarić, sportski psiholog, podpredsjednik Sekcije za psihologiju sporta i tjelesnog vježbanja HPD-aVoditeljica: prof. dr. sc. Renata Barić, sportska psihologinjaTribina je otvorena za javnost, stalo nam je da otvorimo raspravu o ovoj izuzetno važnoj temi, a očekujemo sportaše i trenere, predstavnike sportskih organizacija i psihološke struke, studente i roditelje.